Bojler curi: kada je kapanje normalno, a kada znači kraj uređaja

Bojler curi, je li to normalno?

Kapanje sa sigurnosnog ventila dok bojler grije je normalno i ventil tako radi svoj posao. Curenje s bilo kojeg drugog mjesta nije normalno. Prva stvar koju treba utvrditi nije koliko vode ide, nego odakle točno.

Voda se pri zagrijavanju širi. U osamdeset litara to je otprilike litra i pol do dvije dodatnog volumena kad se zagrije od hladne do radne temperature. Taj višak mora negdje otići. Ako instalacija ima nepovratni ventil iza vodomjera, a većina ih ima, natrag u mrežu ne može, pa ide kroz sigurnosni ventil. Nekoliko decilitara po ciklusu grijanja je očekivano.

Kada kapanje sa sigurnosnog ventila nije normalno?

Kad kaplje stalno, i dok bojler ne grije. To više nije širenje vode nego jedno od troje: pretjeran tlak u mreži, kamenac pod brtvom ventila, ili neispravan ventil.

Provjera je jednostavna. Pratite ventil dva sata dok je bojler ugašen. Ako je suh dok miruje a kaplje dok grije, sve je u redu. Ako kaplje i hladan, treba zahvat.

Koliki tlak vode traži redukcijski ventil?

Sigurnosni ventili koji se kod nas ugrađuju na bojlere rađeni su po normi EN 1487 i stamparani su na šest ili sedam bara, ovisno o modelu. Broj piše na samom tijelu ventila. Kad tlak u mreži prijeđe otprilike pet bara, preporučuje se redukcijski ventil iza vodomjera, obično namješten na oko četiri bara.

Ovo je čest uzrok koji ljudi ne povezuju s bojlerom. Visok tlak ne oštećuje samo ventil; troši brtve na svim slavinama i skraćuje vijek spojeva u cijeloj instalaciji. Mjeri se manometrom na slavini i to je pitanje od pet minuta.

Stupac pokazuje koliko je instalacija mirna pri tom tlaku. Točna granica ovisi o tome na koliko je bara stamparan vaš ventil, pa se čita s njega.

Bojler curi ispod, s prirubnice

Voda koja se pojavi na donjoj strani bojlera, oko poklopca gdje je grijač, znači brtvu prirubnice ili probušen kotao. Ta dva se izvana ne razlikuju.

Brtva se s godinama stvrdne i prestane dosjedati, osobito ako je bojler bio otvaran pa zatvoren sa starom brtvom. To je popravljiv kvar i mijenja se na servisu.

Probušen kotao nije popravljiv. Kotao se iznutra kori, anoda se potroši i prestane ga štititi, a hrđa napravi rupu koja se ne vari. Kad se to dogodi, jedino rješenje je novi bojler, i o tome pišemo na stranici koliko košta zamjena bojlera.

Što je od toga dvoje, vidi se tek kad se prirubnica skine. To je pošteno reći unaprijed, jer znači da se pri dolasku ne može odmah jamčiti da je posao popravak.

Bojler curi odozgo, na priključcima

Curenje na gornjoj strani, gdje ulaze cijevi, u pravilu je spoj a ne uređaj. Brtva na navoju popusti, ili se pri nekom ranijem zahvatu pretjeralo s teflonom pa navoj ne dosjeda kako treba.

Ovo je najjeftinija vrsta curenja i najbrže se rješava. Ujedno je i najlakše zamijeniti s ozbiljnijim, jer voda koja curi gore klizi niz kućište i skuplja se dolje, pa izgleda kao da bojler curi s dna.

Zato se prije bilo kakvog zaključka bojler obriše do suhoga pa se gleda gdje se vlaga prvo vrati.

Što se nikada ne smije napraviti sa sigurnosnim ventilom?

Ventil se nikada ne zatvara, ne čepi i ne zateže da prestane kapati. To je jedina stvar koja u cijelom ovom tekstu može završiti ozbiljno.

Ventil je tu da pusti višak tlaka. Ako se onemogući, tlak nema kuda i raste u zatvorenoj posudi punoj vruće vode. Kapanje koje smeta rješava se tako da se ukloni uzrok, ili da se na izlaz ventila spoji crijevo koje vodi u odvod, nikad tako da se izlaz zatvori.

Isto vrijedi za pretjerano brtvljenje. Silikon ili teflon nabijen preko mjere ne zaustavi kapanje nego deformira sjedište, pa ventil počne propuštati jače.

Može li se sigurnosni ventil očistiti?

Može se pokušati, i ponekad upali. Podizanjem ručice na ventilu pusti se snažan mlaz koji zna isprati zrnce kamenca ispod brtve. Radi se s kantom ispod, jer voda ide vruća i pod pritiskom.

Ako nakon toga nastavi kapati, ventil se mijenja a ne popravlja. Dio je jeftin i ulazi u raspon koji vrijedi za zamjenu ventila u cjeniku. Nema smisla trošiti sat vremena na dio te cijene, pogotovo jer stari ventil koji je jednom propustio rijetko ostane pouzdan.

Što učiniti odmah kad se pojavi voda?

Redoslijed je uvijek isti i vrijedi bez obzira na to odakle curi:

Fotografija sa sigurnosnog ventila i jedna s donje strane bojlera daju dovoljno da se prije dolaska zna dolazi li se s brtvom i ventilom ili s novim uređajem.

Kako se mjeri tlak vode u stanu?

Manometar se navije na slavinu s navojem, najčešće na priključak perilice ili na vanjsku slavinu, i očita se dok nigdje u stanu voda ne teče. To je mirni tlak i on je mjerodavan za sigurnosni ventil.

Mjeri se navečer ili rano ujutro, jer tada je potrošnja u zgradi najmanja a tlak najviši. Mjerenje u podne kad pola ulice zalijeva vrt pokaže nižu vrijednost i propusti upravo onaj vrh koji noću tjera ventil da kaplje.

Ako manometar pokaže preko pet bara u mirovanju, a ventil kaplje i hladan, uzrok je nađen. Redukcijski ventil se ugrađuje iza vodomjera i namjesti se na oko četiri bara, pa štiti cijelu instalaciju, ne samo bojler.

Vrijedi napomenuti da tlak u istoj zgradi nije isti na svakom katu. Prizemlje ima viši tlak od zadnjeg kata, pa se dogodi da isti model bojlera u istoj zgradi kaplje dolje a gore ne. To nije razlika u uređaju nego u visini stupca vode.

Čemu služi ekspanzijska posuda?

Ekspanzijska posuda prima višak vode koji nastane širenjem pri grijanju, pa taj višak ne mora izlaziti kroz sigurnosni ventil. Unutra je gumena membrana s komprimiranim zrakom s druge strane, i ona popusti taman toliko koliko treba.

Ugrađuje se na hladni dovod, prije bojlera, iza nepovratnog ventila. Orijentacijski se uzima oko desetine volumena bojlera, pa za osamdeset litara dođe posuda od osam litara. Točna veličina ovisi o tlaku u mreži i o radnoj temperaturi, pa se kod graničnih slučajeva računa, ne pogađa.

Nije obvezna u svakoj instalaciji. Ima smisla tamo gdje tlak stalno stoji visoko i gdje ventil kaplje unatoč ispravnom stanju, jer rješava uzrok umjesto da se svake druge godine mijenja ventil. Kod normalnog tlaka i povremenog kapanja tijekom grijanja nije potrebna.

Posuda se s vremenom istroši. Kad membrana popusti, posuda se napuni vodom, prestane raditi i kapanje se vrati kao da je nikad nije ni bilo. Provjerava se tako da se kucne po gornjem dijelu; prazan zvuk znači da je zrak još unutra, pun zvuk znači da je posuda na zamjenu.

Kako izgleda zamjena sigurnosnog ventila?

Bojler se isključi sa struje, zatvori se dovodni ventil i ispusti dio vode da se skine tlak. Stari ventil se odvije, navoj se očisti od starog brtvenog materijala, novi se navije s odgovarajućim brtvljenjem i pusti se voda uz provjeru curenja na navoju.

Novi ventil mora imati istu ili nižu vrijednost od one koju podnosi bojler. Podatak piše i na starom ventilu i na natpisnoj pločici uređaja. Ugradnja ventila s višom vrijednošću je greška koju se izvana ne vidi i koja poništava smisao zaštite.

Ventil se ugrađuje na hladni dovod bojlera, u smjeru koji pokazuje strelica na tijelu, i bez ijednog zapornog elementa između njega i spremnika. Ako se između ventila i bojlera nađe ventil koji se može zatvoriti, zaštita postoji samo dok ga se ne zatvori.

Cijela zamjena je posao kratkog trajanja kod dostupnog bojlera. Vrijeme naraste kad je uređaj zazidan u nišu ili kad su navoji toliko zahrđali da se stari ventil ne da odviti bez rastavljanja priključka, što se kod uređaja starijih od deset godina redovito događa.

Curi li iz cjevčice ispod ventila ili iz samog ventila?

Ta razlika mijenja dijagnozu. Voda koja izlazi kroz otvor ili cjevčicu namijenjenu odvodu znači da ventil radi i pušta višak. Voda koja se pojavi oko navoja ili na spoju tijela ventila znači da ventil propušta tamo gdje ne bi smio.

Prvo je funkcija, drugo je kvar. Kod prvog se rješava uzrok, dakle tlak ili naslage. Kod drugog se ventil mijenja.

Na dosta instalacija je na izlaz ventila spojeno crijevo koje vodi u odvod, pa se kapanje ne vidi nego samo čuje. Tada se crijevo na trenutak odspoji i stavi posuda ispod, da se uopće zna koliko vode izlazi.

Voda ispod bojlera, a bojler nije izvor

Prije nego se donese zaključak da je uređaj propustio, isključuju se tri česta izvora vode koji završe na istom mjestu na podu.

Kondenzacija ljeti iznenadi više ljudi nego što se očekuje. U kupaonici bez prozora, kad je vani trideset stupnjeva, hladna cijev se orosi i kapa cijelim tokom. Voda je hladna na dodir, dolazi jednako po cijeloj duljini cijevi i prestane kad se prostorija prozrači. Bojler s tim nema veze.

Koliko štete napravi bojler koji procuri?

Ovisi isključivo o tome što je ispod. U kupaonici s podnim odvodom i vodonepropusnim podom, osamdeset litara ode u odvod i ostane mokro. U hodniku iznad susjeda, ista količina prođe kroz strop.

Zato se kod bojlera montiranih izvan kupaonice isplati razmisliti o zaštitnoj posudi s odvodom ispod uređaja ili o detektoru vode koji zapišti kad se pojavi vlaga. Nijedno ne sprječava kvar; oboje kupuje vrijeme.

Bojler ne procuri iz punog spremnika odjednom osim u rijetkim slučajevima. Uobičajeno počne s vlagom oko prirubnice ili tankim tragom koji se sat vremena kasnije vrati nakon brisanja. Taj trenutak je razlika između zamjene uređaja i zamjene uređaja plus sanacije.

Što se pokvari prvo, a što zadnje?

Anoda se potroši prva, u pravilu prije svega ostalog, i to je dio koji ne javlja ništa. Nema zvuka, nema kapanja, nema promjene u grijanju. Nakon nje red je na grijač, jer kamenac raste paralelno. Ventil i termostat idu kad idu, neovisno o dobi.

Kotao je zadnji i njegov kvar zatvara priču. Zato je anoda jedini dio kod kojeg zamjena prije kvara ima pravi smisao, dok se svi ostali mogu čekati jer se najave.

Kod redovnog servisa svake dvije godine u ovoj vodi, anoda se pregleda na istom otvaranju na kojem se skida kamenac. Ne mijenja se svaki put; gleda se koliko je ostalo i procjenjuje hoće li dogurati do sljedećeg termina. Više o zahvatu na stranici popravak i servis bojlera.

Što donijeti u fotografiji prije dolaska

Kod curenja fotografija štedi najviše vremena od svih kvarova o kojima ovdje pišemo, jer se mjesto curenja ne da opisati riječima jednoznačno.

Korisne su tri: cijeli bojler sa strane da se vidi kako je montiran i ima li prostora oko njega, bliska snimka sigurnosnog ventila s vidljivom oznakom na tijelu, i snimka donje strane gdje je poklopac prirubnice. Uz njih natpisna pločica s modelom i volumenom.

Na temelju toga se zna dolazi li se s ventilom, s brtvom i grijačem, ili s računicom za novi uređaj. Ono što se ni s najboljom fotografijom ne može reći unaprijed jest stanje kotla iznutra, i to ostaje jedina nepoznanica do otvaranja.

Koliko dugo bojler izdrži nakon prve vlage na prirubnici?

Nema pouzdanog broja i svatko tko ga izgovori pogađa. Ono što se zna iz prakse jest raspon: od nekoliko tjedana do nekoliko godina, ovisno o tome je li vlaga zbog brtve ili zbog stijenke.

Razlika se vidi kad se prirubnica otvori. Brtva koja je stvrdnula i izgubila elastičnost zamijeni se i bojler nastavi raditi bez ikakve daljnje priče. Rub otvora koji je pojeden hrđom i na kojem brtva više nema na što nalijegati znači da će novo brtvljenje držati kratko, pa se otvaranje ne isplati.

Zato se kod starijeg uređaja ta dijagnoza radi prije nego se naruči dio. Ako je bojler u desetoj godini i curi s prirubnice, razgovor ide u dva smjera odjednom, pa vlasnik zna obje brojke prije nego se bilo što odvije.

Curi nakon što je netko dirao bojler

Curenje koje se pojavi u danima nakon zahvata gotovo nikad nije slučajnost. Tri stvari se provjeravaju prvo.

Brtva prirubnice koja nije sjela ravno propušta u tankom mlazu koji se pojavi tek kad se spremnik potpuno zagrije i tlak poraste. Hladan bojler je suh, vruć curi, pa se pomisli da je kvar došao sam od sebe.

Navoji na priključcima gore su druga točka. Ako se priključak preteže, mjedeni navoj popusti i napukne, a pukotina propusti tek nakon nekog vremena. Pretezanje je češća greška od podtezanja jer se čini kao sigurnija strana.

Treće je sigurnosni ventil koji je pri montaži zamijenjen za drugu vrijednost ili okrenut u krivom smjeru. Strelica na tijelu ventila nije ukras; ventil postavljen suprotno smjeru protoka ne zatvara kako treba.

Koliko košta popravak, a koliko novi uređaj

Kod curenja se sve svodi na jedno pitanje: je li propustio kotao ili nešto ispred njega. Zamjena sigurnosnog ventila i zamjena brtve prirubnice spadaju u servis. Propušten kotao spada u zamjenu uređaja.

Aktualne raspone za servis i za zamjenu držimo na stranicama popravak i servis bojlera i koliko košta zamjena bojlera, pa ih ovdje ne prepisujemo da se ne razilaze. Ono što se može reći bez brojke jest odnos: servis je red veličine manji od zamjene, a granica između njih je stanje kotla.

Na uređaju starijem od deset godina koji curi s prirubnice često se računa i treća opcija koju ljudi ne očekuju. Popravi se sada da se dobije sezona, a zamjena se planira za mjesec kad odgovara, umjesto da se odlučuje na dan kad voda već ide po podu.

Gdje se bojler smije montirati da curenje ne napravi štetu

Najbolje mjesto je iznad podnog odvoda. Drugo najbolje je prostorija s vodonepropusnim podom i pragom. Najgore je hodnik ili ostava u stanu iznad susjeda, a upravo se tamo bojleri često nađu jer u kupaonici nema mjesta.

Kad drugog mjesta nema, dva zahvata smanjuju posljedicu. Zaštitna posuda ispod uređaja s cijevi koja vodi u odvod prihvati curenje s dna. Senzor vode na podu javi prije nego voda dođe do susjeda.

Nosači su treća stavka koju se pri curenju provjeri usput. Bojler od osamdeset litara s vodom teži preko sto kilograma, a montira se na zid koji to mora nositi. U novijim pregradnim zidovima od knaufa to nije samo pitanje tiplova nego i toga ima li iza ploče nosiva konstrukcija.

Bojler curi kad nitko nije kod kuće

Kod kuća koje se koriste vikendom ili sezonski, curenje se otkrije danima kasnije i šteta je veća od samog kvara. Za takve objekte postoji rješenje koje se rijetko spominje, a jeftino je.

Glavni ventil se zatvori pri odlasku. Bojler ostane pun i pod tlakom, ali ako procuri, izaći će samo ono što je u spremniku, a ne cijela mreža iza njega. Razlika je između osamdeset litara i neograničene količine.

Kod dužeg izbivanja bojler se i ugasi. Prije prvog korištenja u sezoni pusti se voda dok ne bude bistra, pa se tek onda uključi grijanje. Isto vrijedi za apartmane u Medulinu i Premanturi koji zimi stoje prazni.

Sigurnosni ventil je nov, a i dalje kaplje

To je najčešća situacija u kojoj se ventil promijeni dvaput bez potrebe. Novi ventil koji kaplje znači da ventil nije bio kriv ni prvi put.

Preostaju dva uzroka. Tlak u mreži je previsok pa ventil radi svoj posao i otvara se, što se rješava redukcijskim ventilom. Ili nema kamo otići vodi koja se širi pri grijanju, jer je na dovodu nepovratni ventil ili vodomjer koji ne pušta natrag, a ekspanzijske posude nema.

Drugi slučaj se u praksi javio češće otkad se ugrađuju vodomjeri s nepovratnom funkcijom. Instalacija koja je godinama radila bez posude odjednom počne kapati, a u stanu se nije promijenilo ništa osim brojila u ormariću na hodniku.

Što provjeriti prije poziva

Tri podatka rješavaju većinu telefonskog razgovora i štede dolazak koji nije potreban.

Prva provjera traje pola dana i ne traži alat. Isključi se bojler na osiguraču, obriše se mjesto gdje se voda pojavljuje i ostavi se suho. Ako je nakon pola dana i dalje suho, curenje je vezano uz grijanje i vjerojatno ide preko ventila. Ako se vlaga vratila na hladnom uređaju, izvor je mehanički i ne čeka se.

Curi li bojler zato što je star?

Godine same po sebi ne buše kotao, nego potrošena anoda. Anoda je magnezijev štap koji se namjerno troši da bi hrđala umjesto stijenki kotla, i kad se potroši do kraja, korozija prelazi na kotao.

U istarskoj vodi anoda se troši brže. Zato se provjerava na svakom servisu, i zato bojler koji je redovito servisiran često prijeđe deset godina, a onaj koji nikad nije bio otvaran zna procuriti i prije. Više o utjecaju vode na stranici kamenac u istarskoj vodi.

Ne može se tvrditi da servis jamči određen broj godina. Može se reći da je zamjena anode jedini način da se korozija kotla uspori, i da se bez otvaranja o njezinu stanju ne zna ništa.

Curi li bojler kroz slavinu tople vode?

Ako iz slavine tople vode kapa i kad je zatvorena, to nije bojler nego brtva ili kartuša u samoj bateriji. Bojler ne može gurati vodu kroz zatvorenu slavinu.

Razlikuje se lako: zatvorite dovodni ventil ispod bojlera i pričekajte. Ako slavina i dalje kapa, voda dolazi iz cijevi a ne iz spremnika. Zahvat je tada na slavini, sifonu ili ventilu.

Koliko vode smije izaći kroz ventil tijekom grijanja?

Nekoliko decilitara po ciklusu je uobičajeno, ovisno o veličini bojlera i o tome koliko je hladna voda koja je ušla. Kod bojlera od osamdeset litara to je otprilike čaša do dvije tijekom jednog punog zagrijavanja.

Mjerenje je jednostavno. Podmetnite posudu poznatog volumena kroz jedan ciklus grijanja. Ako se skupi znatno više od toga, ili ako se skuplja i dok bojler ne radi, tlak ili ventil traže zahvat.

Ekspanzijska posuda rješava kapanje kod instalacija s visokim tlakom, a orijentacijski se uzima oko desetine volumena bojlera. Nije obvezna kod svake ugradnje, ali kod mreže koja stalno drži pet i više bara riješi uzrok umjesto posljedice.