Bojler ne grije vodu: kako u minuti saznati je li grijač ili termostat

Bojler ne grije vodu, što provjeriti prvo?

Pogledajte svijetli li lampica na bojleru dok je uključen. Ako lampica svijetli a vode nema tople, u pravilu je otišao grijač. Ako lampica ne svijetli, u pravilu je otišao termostat. Ta jedna razlika pokriva veliku većinu poziva koje dobivamo zbog hladne vode i vrijedi za svaki obični električni bojler s jednim grijačem, kakvih je u istarskim stanovima najviše.

Razlog je jednostavan. Lampica je spojena iza termostata, ne ispred njega. Kad termostat zatvori krug i pusti struju prema grijaču, lampica se pali. Ako se pali a voda ostaje hladna, struja je došla do grijača i grijač je nije pretvorio u toplinu. Ako se ne pali, struja uopće nije prošla kroz termostat.

To nije dijagnoza koja zamjenjuje mjerenje. Ali suzi posao na jedan dio umjesto na cijeli uređaj, pa se popravak najčešće završi u jednom dolasku.

Što znači kad lampica svijetli a vode nema?

Grijač je pregorio. Unutra je otporna žica u metalnoj cijevi i ona se prekine, kao žarulja. Struja i dalje dolazi, termostat i dalje radi, samo se ništa ne grije.

Kod nas grijač rijetko pregori sam od sebe. Pregori ispod kamenca. Sloj vapnenca ga obuče kao deka, toplina ne može u vodu, žica se pregrijava i na kraju pukne. Zato se u Istri grijači mijenjaju češće nego u krajevima s mekom vodom, i zato zamjena grijača bez skidanja kamenca s okolnih dijelova nema smisla. Novi grijač u istoj vodi ide istim putem.

Ovo je ujedno najčešći scenarij koji vidimo na bojlerima starijim od sedam do osam godina koji nikad nisu bili na servisu.

Što znači kad lampica ne svijetli?

Struja ne prolazi kroz termostat. Uzrok može biti sam termostat, ali prije njega treba isključiti tri jeftinije stvari, i to se radi ovim redom.

Prvo: ima li bojler uopće struju. Provjerite osigurač u ormariću i prekidač ako ga bojler ima zasebno. Zvuči banalno, no dio poziva završi upravo tu. Ako je osigurač iskočio, vratite ga jednom. Ako iskoči ponovno, stanite i ne vraćajte ga treći put. To više nije osigurač nego poruka da negdje curi struja, najčešće kroz probušen grijač.

Drugo: termička zaštita. Na termostatu postoji sigurnosni prekid koji se okine ako se voda pregrije. Na većini modela izgleda kao mali gumb koji se pritisne dok ne klikne. Kad se jednom resetira i bojler proradi, normalno je. Ako se okine opet za dan ili dva, ne resetirajte ga u krug. Zaštita radi svoj posao i govori da je termostat prestao gasiti grijanje na vrijeme.

Treće: sam termostat. Kontakti izgore, kapilara se ošteti, uređaj više ne zatvara krug. Dio je jeftin i mijenja se brzo.

Zašto bojler grije ali nema tople vode?

Ako bojler radi, zagrije se, a iz slavine ide mlaka voda koja se brzo potroši, kriv je najčešće nataložen kamenac ili miješanje hladne s toplom. Uređaj je ispravan, ali ne isporučuje ono što bi trebao.

Kamenac zauzima prostor. U bojleru od osamdeset litara s debelim slojem na dnu stvarno zagrijane vode ostane osjetno manje, pa tuš koji je prije trajao deset minuta sada traje pet. Voda pritom bude vruća na početku i naglo ode u hladno.

Drugi uzrok je miješalica koja propušta. Kad se u jednoartiklnoj bateriji istroši kartuša, hladna voda prolazi u topli vod i razrjeđuje je već u cijevi. Test je brz: zatvorite ventil hladne vode ispod te slavine i pustite toplu. Ako sada ide vruća, bojler nije kriv nego slavina. O tome detaljnije na stranici popravak slavine, sifona i ventila.

Zašto bojler sporo grije?

Sporo grijanje gotovo uvijek znači kamenac na grijaču, a ne slab grijač. Toplina mora proći kroz naslagu prije nego dođe do vode i taj sloj radi kao izolacija.

Grubo za orijentaciju, bojler od osamdeset litara s čistim grijačem od dva kilovata zagrije punu količinu za oko dva i pol do tri sata iz hladnog stanja. Kad isti bojler treba pet ili šest sati, gubitak se ne vidi na računu samo jednom nego svaki dan.

Odnos je ilustrativan i pokazuje smjer, ne mjerenje na konkretnom uređaju. Poanta je da gubitak raste s debljinom sloja, a ne skokovito na kraju.

Može li se grijač očistiti umjesto zamijeniti?

Može, i to je redovan dio servisa. Bojler se isprazni, otvori se prirubnica, kamenac se skine s grijača mehanički i na istom se otvaranju provjeri anoda.

Ovdje vrijedi jedno pravilo koje često iznenadi: sredstva koja se ulijevaju u bojler ne rješavaju nataložen kamenac. Ono što se već stvrdnulo skida se rukom. Sredstva imaju smisla na perlatoru i glavi tuša, gdje se naslaga natopi preko noći, ali ne u zatvorenoj posudi sa slojem na dnu.

Ako je grijač već pregorio, ne čisti se nego mijenja. Čišćenje ima smisla dok je grijač živ, i zato se servis radi prije kvara.

Koliko košta popravak bojlera koji ne grije?

Servis bojlera s čišćenjem kamenca, provjerom anode i grijača kod nas ulazi u raspon koji vrijedi za redovan servis, a zamjena grijača ili termostata naplaćuje se kao rad plus dio. Točan iznos ovisi o modelu i o tome koliko je kamenca unutra, pa se na terenu potvrđuje prije početka. Cijene su na stranici cjenik, a sam zahvat na stranici popravak i servis bojlera.

Ono što se ne može reći unaprijed jest hoće li se pri otvaranju pokazati da je kotao probušen. To se vidi tek kad se prirubnica skine.

Kada se bojler više ne isplati popravljati?

Kad je stariji od deset godina i kad je kvar na samom kotlu, a ne na dijelu. Grijač, termostat i anoda su potrošni dijelovi i mijenjaju se. Probušen kotao se ne vari.

Granica nije godina nego odnos. Ako popravak stoji blizu polovice cijene novog uređaja, a uređaj je već u drugoj polovici života, novi bojler je jeftiniji kroz dvije godine. U istarskoj vodi bojler koji bi drugdje izdržao petnaest godina često stane nakon deset, i to nije kvar nego posljedica tvrdoće vode. Više o tome na stranici kamenac u istarskoj vodi.

Kod zamjene sam uređaj nikad ne prodajemo s maržom. Kupnja i dovoz su usluga, uređaj ide po nabavnoj cijeni kao zasebna stavka, a demontaža i montaža se računaju na to. Stara jedinica se ne odvozi.

Koji su znakovi da bojler ide prema kvaru?

Rijetko stane bez najave. Tjednima prije javi se nešto od ovoga:

Od svih njih jedino osigurač traži da se bojler odmah isključi. Ostalo je poziv na servis, ne na hitnu intervenciju.

Smije li se grijač mijenjati samostalno?

Tehnički da, praktično ne preporučujemo, i razlog nije u vijcima nego u kombinaciji struje i vode. Bojler mora biti bez napona i prazan, brtva prirubnice se u pravilu mijenja zajedno s grijačem jer stara više ne dosjeda, a kontakti moraju ostati suhi.

Dodatno, ispuštanje osamdeset litara kroz slavinu traje i ne isprazni bojler do kraja. Preko ventila ide brže i čišće. Tko to radi prvi put, najčešće izgubi više vremena na vraćanju nego na skidanju.

Ono što slobodno možete sami: provjeriti osigurač, jednom pritisnuti termičku zaštitu, i pogledati svijetli li lampica. To je pola dijagnoze i ne traži otvaranje ničega.

Bojler ne grije nakon nestanka struje

Ako je bojler radio do nestanka struje i poslije njega ne grije, prvo idite na termičku zaštitu. Skok napona pri povratku struje je dovoljan da je okine, a sam bojler bude potpuno ispravan.

Isto vrijedi nakon dužeg izbivanja kad je voda u bojleru stajala i bojler bio isključen preko zime. U kućama uz obalu gdje se boravi sezonski to je čest scenarij na prvom uključivanju u svibnju.

Novi bojler ne grije vodu

Kod novog uređaja gotovo nikad nije kvar. Tri stvari se provjeravaju redom: je li bojler pun vode, je li termostat namješten iznad minimuma i je li spojen na stalni napon umjesto na noćnu tarifu koja se pali tek navečer.

Treći slučaj ljudi najčešće ne prepoznaju kao uzrok. Bojler radi savršeno, samo grije u vrijeme kad nitko ne gleda, pa ujutro tople vode ima a navečer nema.

Kako se termostat testira multimetrom?

Multimetar se postavi na mjerenje otpora, bojler mora biti bez napona, a žice se s termostata skinu prije mjerenja. Ispravan termostat u zatvorenom položaju pokazuje otpor blizu nule, kao komad žice. Pregoren pokazuje beskonačno, odnosno prekid.

Isto mjerenje radi i na grijaču. Tamo se ne očekuje nula nego konkretna vrijednost: grijač od dva kilovata na 230 volti ima otpor od otprilike dvadeset šest oma. Ako multimetar pokaže prekid, grijač je pregorio. Ako pokaže vezu između priključka i metalnog tijela grijača, grijač propušta struju u vodu i to je onaj slučaj kod kojeg osigurač iskače.

Redoslijed je važan. Prvo se mjeri grijač, pa termostat, jer probušen grijač zna uništiti i termostat pa bi se inače mijenjala oba bez potrebe za jednim od njih.

Ovo opisujemo zato što ljudi pitaju, ne kao uputu za samostalan rad. Mjerenje se radi na uređaju koji je siguran da je bez napona, a to nije provjera koja se radi na osjećaj.

Zašto osigurač iskače kad se bojler uključi?

Kad zaštitna sklopka iskoči čim se bojler uključi, u pravilu je grijač probušen i struja bježi kroz vodu na uzemljenje. Sklopka radi točno ono za što je ugrađena.

Ovo je jedini kvar iz cijelog ovog teksta kod kojeg se ne eksperimentira. Osigurač se vrati jednom, jer iskakanje zna biti i slučajno. Ako iskoči drugi put, bojler ostaje isključen do dolaska servisa. Voda u spremniku je pritom pod naponom i kupanje dok je taj kvar aktivan nije rizik koji vrijedi preuzeti.

Razlikovanje je jednostavno. Ako iskoči obični osigurač, prošla je prevelika struja. Ako iskoči zaštitna sklopka koja se prepoznaje po testnom gumbu, struja je pobjegla izvan kruga, a kod bojlera to gotovo uvijek znači probušen grijač.

Bojler grije samo na jednoj poziciji termostata

Kad bojler grije samo kad je regulator na maksimumu, a na srednjoj poziciji ne radi ništa, kapilara termostata je oštećena ili se regulacija pomaknula. Termostat mjeri temperaturu tankom cjevčicom koja ulazi u zaštitnu čahuru pored grijača; kad ta cjevčica izgubi punjenje, uređaj prestane vidjeti stvarnu temperaturu vode.

Posljedica je neugodna u oba smjera. Voda je ili mlaka ili opasno vruća, jer se grijanje gasi po krivoj vrijednosti. Termostat se u tom slučaju mijenja, ne podešava.

Ovdje se često pokuša improvizirati tako da se regulator ostavi na maksimumu jer tako barem grije. To radi dok ne radi. Bojler koji stalno grije do vrha troši više struje, brže stvara kamenac i češće otvara sigurnosni ventil, pa se jedan jeftin dio plati kroz tri posljedice.

Koliko struje troši bojler koji radi pod kamencem?

Grijač radi jednako snažno pod naslagom kao i bez nje. Razlika je u tome koliko te snage završi u vodi, a koliko se potroši na zagrijavanje same naslage i okolnog metala.

Praktično to izgleda ovako: bojler koji je prije grijao dva i pol sata sada grije četiri. Snaga je ista, vrijeme je duže, potrošnja raste proporcionalno vremenu. Kod kućanstva koje bojler koristi svaki dan to nije zanemariva razlika na godišnjoj razini, a plaća se tiho jer se ne vidi kao kvar.

Servis se u pravilu vrati kroz uštedu, ali to ne možemo obećati kao pravilo jer ovisi o tome koliko je kamenca bilo i koliko se tople vode troši. Ono što se sigurno zna jest da grijač pod naslagom ima kraći vijek, pa se ušteda ne mjeri samo strujom.

Treba li bojler gasiti kad se ne koristi?

Kod odlaska na nekoliko dana ne isplati se. Bojler koji stoji topao gubi malo topline kroz izolaciju, a ponovno zagrijavanje iz hladnog troši više nego to održavanje.

Kod dužeg izbivanja, recimo preko zime u kući koja se koristi sezonski, gasi se i ispušta. Voda koja stoji mjesecima u toplom spremniku nije dobra ni za uređaj ni za kvalitetu vode koja iz njega izađe prvi put. Prije prvog korištenja u sezoni pusti se voda dok ne potpuno očisti, pa se tek onda uključi grijanje.

Ovo je ujedno najčešća situacija u kojoj bojler prvi put u svibnju ne proradi. Nije stao preko zime; termička zaštita se okinula pri uključenju, ili se termostat nije vratio nakon dugog mirovanja.

Zašto iz bojlera ide smeđa ili mutna voda?

Smeđa voda iz tople strane, dok je hladna bistra, znači hrđu iz spremnika. Anoda je potrošena i kotao je počeo korodirati iznutra.

To je ozbiljan znak, iako bojler u tom trenutku savršeno grije. Hrđa dolazi iz stijenke koja se stanjuje, a stanjena stijenka na kraju procuri. Ako se uhvati rano, zamjena anode zaustavi proces. Ako se ignorira godinu ili dvije, obično se čeka voda na podu.

Mutna bijela voda koja se u čaši izbistri odozdo prema gore nije problem. To je zrak otopljen u vodi i nestane sam. Razlikuje se lako: ostavite čašu dvije minute. Hrđa se slegne na dno i ostane smeđa, zrak nestane bez traga.

Ariston, Gorenje, Tesy i ostali, ima li razlike u kvaru?

Kvarovi su isti jer je konstrukcija ista: spremnik, grijač, termostat, anoda i sigurnosni ventil. Razlike su u tome kako se dolazi do dijelova i koliko dio stoji.

Kod Aristona od osamdeset litara prirubnica se skida nakon otpuštanja jednog vijka, što posao ubrzava. Kod nekih modela prirubnica ide na više vijaka i pozicija grijača traži da se bojler malo odmakne od zida. To je razlika u vremenu, ne u težini.

Što se tiče dijelova, termostati i grijači su uglavnom dostupni za sve uobičajene marke koje se prodaju u Hrvatskoj. Problem se javlja kod uređaja starijih od petnaest godina i kod marki koje se više ne uvoze, gdje se dio ponekad ne nađe. Tada zamjena uređaja nije izbor nego jedino rješenje.

Prije dolaska koristi nam fotografija natpisne pločice na bojleru. Na njoj piše model, volumen i snaga grijača, pa se dio donese sa sobom umjesto da se ide po njega usred posla.

Koliko dugo bojler treba grijati nakon što se uključi?

Iz potpuno hladnog stanja, bojler od osamdeset litara treba otprilike dva i pol do tri sata do pune temperature. Od pedeset litara oko dva sata. To vrijedi za ispravan grijač i normalan pritisak.

Ako mjerite svoj i dobijete dvostruko više, nemojte čekati da stane. U tom trenutku servis još ima smisla, jer grijač je živ i kamenac se skida. Kad pregori, plaća se i dio i rad.