Bojler ispod sudopera: niskotlačni i zašto se ne smije spojiti kao obični

Dvije vrste malih bojlera koje izgledaju isto

U trgovini stoje jedan pored drugog. Oba su bijela, oba su valjkasta, oba drže pet ili deset litara, cijena im se razlikuje za desetak eura. Razlika je u tome što jedan smije vidjeti tlak iz vodovoda, a drugi ne smije nikada.

Tlačni bojler je zatvoren uređaj. Voda u njemu stoji pod tlakom vodovodne mreže, spremnik je građen da to izdrži, a na dovodu mora imati sigurnosni ventil koji ispušta višak kad se voda grijanjem širi. Takav bojler ima dvije cijevi, ulaz hladne i izlaz tople, i na njega ide bilo koja obična slavina.

Niskotlačni bojler je otvoren uređaj. Spremnik nije građen za tlak mreže i nema sigurnosni ventil, jer mu ne treba. Umjesto da ventil ispušta širenje vode, ono izlazi kroz otvorenu točku na slavini. Zato takav bojler ima tri priključka i traži slavinu koja je za njega napravljena.

Ako vam ovo zvuči kao detalj, evo posljedice. Niskotlačni bojler spojen kao obični radi nekoliko dana ili nekoliko tjedana. Onda propusti, i to ne kap po kap nego cijeli spremnik odjednom, u ormarić ispod sudopera.

Kako radi niskotlačni bojler?

Princip je jednostavniji nego što ljudi očekuju, i kad se jednom shvati, sve ostalo slijedi samo od sebe.

Bojler je stalno pun vode, ali ta voda nije pod tlakom. Tlak drži slavina, i to na ulazu. Kad otvorite toplu vodu na niskotlačnoj slavini, ona ne pušta vodu iz bojlera van izravno. Ona pušta hladnu vodu iz mreže u bojler, kroz donji priključak. Ta hladna voda ulazi u spremnik i istiskuje toplu vodu kroz gornji priključak prema slavini.

Topla voda dakle izlazi zato što ju je nešto gurnulo, ne zato što je sama pod tlakom. Kad zatvorite slavinu, dotok prestane, istiskivanje prestane, i u bojleru ostane voda pod tlakom bliskim atmosferskom.

Iz toga slijedi ponašanje koje mnoge zbuni. Dok se voda u niskotlačnom bojleru grije, s izljeva slavine kapa. To nije kvar nego širenje vode koje mora nekamo izaći, a jedini put van je otvoreni izljev. Kod tlačnog bojlera isti posao radi sigurnosni ventil. Kad netko takvu slavinu zamijeni običnom da prestane kapati, zatvorio je jedini oduškom i tu počinje kvar.

Tri cijevi, ne dvije

Niskotlačna slavina ima tri crijeva umjesto dva. Jedno ide na hladnu vodu iz zida, drugo iz slavine prema donjem priključku bojlera, treće s gornjeg priključka bojlera natrag u slavinu.

Priključci na bojleru su obojeni, plavo za hladnu na ulazu i crveno za toplu na izlazu, i to je jedino mjesto gdje se ne smije pogriješiti. Zamijenjena crijeva znače da hladna voda ulazi na vrh spremnika, pa iz slavine ide mlaka voda i korisnik zaključi da grijač ne valja.

Broj priključaka je najbrži način da se razlikuju na licu mjesta.

Što se dogodi kad se niskotlačni bojler spoji krivo?

Ovo je najčešća situacija u kojoj nas zovu, i uvijek je ista priča: kupljen je bojler u akciji, spojen na postojeću slavinu, i sve je radilo dok nije prestalo.

U spojenom stanju niskotlačni spremnik trpi puni tlak mreže, u Istri uobičajeno između tri i šest bara ovisno o zoni i visini. Na to se dodaje porast tlaka pri svakom zagrijavanju, jer voda koja se grije širi i nema kamo. Bez sigurnosnog ventila taj porast nema oduška.

Spremnik ne pukne odmah. Materijal popusti postupno, najčešće na zavaru ili na prirubnici grijača, i propuštanje počne kao vlaga koju se u ormariću ne vidi. Zatim se otvori i izađe cijeli sadržaj.

Pet litara nije mnogo, ali pet litara plus otvoren dovod iz mreže jest, jer voda nastavi teći dok netko ne zatvori ventil. U stanu na katu to je šteta i kod susjeda, i tada se postavlja pitanje tko je odgovoran. O podjeli troška pisali smo u tekstu o tome tko plaća popravak vodoinstalacija.

Druga strana iste greške je jamstvo. Uređaj spojen protivno uputi proizvođača nije kvar nego pogrešna ugradnja, i reklamacija u pravilu propadne.

Obrnuta greška, tlačni bojler na niskotlačnu slavinu

Ova je rjeđa i manje opasna, ali proizvede zbunjujući simptom. Tlačni bojler spojen na niskotlačnu slavinu daje slab mlaz tople vode ili je ne daje uopće, jer niskotlačna slavina nije predviđena za to da kroz nju prolazi voda pod tlakom iz spremnika.

Ovdje ništa ne pukne, ali čovjek misli da je uređaj neispravan i vrati ga. Uređaj je ispravan, slavina nije prava.

Kako prepoznati imate li tlačni ili niskotlačni bojler?

Ne treba alat. Treba pogledati dvije stvari.

Prva je bojler. Ako na donjoj strani ima dva priključka, tlačni je. Ako ima tri, niskotlačni je. Na naljepnici piše i izrijekom, obično kao oznaka tlaka u barima ili riječju otvoreni odnosno zatvoreni sustav. Sigurnosni ventil u kutiji uz uređaj je znak tlačnog bojlera.

Druga je slavina. Niskotlačna slavina ima tri crijeva i najčešće je lakša i jednostavnija. Obična slavina ima dva.

Treći znak je ponašanje. Ako s izljeva kapa dok se bojler grije, a slavina je zatvorena, gotovo je sigurno riječ o niskotlačnom sustavu koji radi kako treba. Ako ništa ne kapa a uređaj ima tri priključka, nešto je spojeno krivo i to treba pogledati odmah.

Koji bojler odabrati za ispod sudopera?

Odgovor ovisi o tome što je već u zidu, ne o tome koji je bojler bolji.

Ako u kuhinji već postoji obična slavina s dva priključka i ne želite je mijenjati, treba vam tlačni bojler. On se spoji na postojeću instalaciju, dobije sigurnosni ventil, i slavina ostaje ista.

Ako kupujete i bojler i slavinu, obje varijante rade. Niskotlačni komplet je obično nešto jeftiniji i rasprostranjeniji u malim veličinama, a tlačni ima prednost ako se s istog bojlera kasnije planira napajati još jedno mjesto, recimo mali umivaonik u WC-u pored kuhinje. Niskotlačni bojler napaja jednu jedinu slavinu i to se ne zaobilazi.

Postoji i treća situacija, a to je stan u kojem topla voda već dolazi iz velikog bojlera u kupaonici, ali do kuhinje putuje predugo. Tada mali bojler ispod sudopera nije zamjena nego dopuna, i tu se gotovo uvijek radi tlačni, spojen na postojeći razvod.

Nadpultni i podpultni

Izraz podpultni znači da uređaj stoji ispod radne ploče, u ormariću, s priključcima okrenutim prema gore. Nadpultni stoji na zidu iznad sudopera, s priključcima prema dolje.

Nije riječ o dvije tehnologije nego o dva položaja, i uređaj napravljen za jedan položaj ne radi ispravno u drugom, jer priključak tople vode mora biti na vrhu spremnika. Bojler okrenut naopako daje mlaku vodu i to je kvar koji se ne popravlja postavkama.

U praksi je podpultni češći jer ne zauzima vidljivi zid, a nadpultni ima smisla kad u ormariću nema mjesta ili kad se ispod sudopera već nalazi priključak perilice.

Koliko litara treba bojler ispod sudopera?

Ovdje je računica potpuno drukčija nego kod bojlera za kupaonicu, jer se u kuhinji topla voda troši u malim količinama i često.

Pet litara pokriva pranje ruku, pranje šalica i brzo pranje manjeg posuđa. To je dovoljno za većinu kuhinja u kojima postoji perilica posuđa, jer perilica grije svoju vodu sama i na bojler ne utječe.

Deset litara ima smisla ako se posuđe pere ručno, jer pranje veće količine posuđa u kontinuitetu lako potroši više od pet litara i onda voda ode u mlako.

Iznad deset litara ispod sudopera rijetko ima smisla, jer uređaj postaje velik za ormarić, a korist je mala. Kad se javi potreba za više tople vode u kuhinji, obično je pravo rješenje priključak na glavni bojler, ne veći mali bojler.

Za razliku od kupaonskog bojlera, gdje litraža odlučuje o tome hoće li druga osoba imati topli tuš, ovdje je pogreška jeftina u oba smjera. Ako vas zanima kako se računa veličina za kupaonicu, to smo razradili u tekstu o tome koliko bojler troši struje.

Što se na malim bojlerima kvari?

Mali bojleri kvare se na istim mjestima kao veliki, samo brže, jer rade više ciklusa grijanja dnevno i jer stoje u ormariću bez prozračivanja.

Kamenac na grijaču

Voda u Istri je tvrda i grijač se obloži. Kod malog spremnika je posljedica izraženija jer je omjer naslage prema zapremini veći. Simptom je dulje grijanje, zatim potpun prestanak grijanja.

Kod uređaja od pet litara se često pokaže da je čišćenje skuplje od zamjene, pa je to jedini slučaj u kojem odmah kažemo da popravak nema smisla.

Curenje na prirubnici

Brtva oko grijača s vremenom otvrdne. Curenje je isprva sporo i završi u ormariću, gdje se upije u iverje i primijeti tek kad ploča nabubri.

Zato ima smisla jednom godišnje pogledati ispod sudopera, što je ionako mjesto na kojem se skriva i curenje sa sifona.

Sigurnosni ventil koji stalno pušta

Ovo se odnosi samo na tlačne izvedbe. Ventil koji pušta tijekom grijanja radi svoj posao, a ventil koji pušta stalno je ili neispravan ili je tlak u mreži previsok.

Detaljno smo to razradili u tekstu o tome zašto bojleru curi sigurnosni ventil, jer je to jedan od najčešćih poziva koje dobivamo.

Slavina, a ne bojler

Dio poziva za mlaku vodu završi tako da bojler nema nikakve veze. Niskotlačna slavina ima uži prolaz i lakše se začepi kamencem, pa mlaz oslabi i čovjek pomisli da spremnik ne grije. Isto vrijedi za perlator na izljevu.

Provjera je jednostavna: ako je i hladna voda slabija nego prije, problem je u slavini. O tome pišemo na stranici popravak slavine, sifona i ventila.

Ugradnja, što se radi osim spajanja

Sama zamjena malog bojlera je kratak posao, ali postoji nekoliko stvari koje se uz nju rade i koje odlučuju hoće li uređaj trajati.

Prvo je ventil na dovodu. Mali bojler ispod sudopera mora imati svoj ventil, jer se inače pri svakom zahvatu zatvara voda cijelom stanu. U starijim kuhinjama toga često nema.

Drugo je sigurnosni ventil kod tlačne izvedbe. On ide na ulaz hladne vode, u propisanom smjeru, i njegov odvod mora biti vidljiv. Ventil čiji je ispust zataknut u nešto neprozirno je ventil za koji nitko neće znati da pušta.

Treće je nosivost zida. Deset litara vode plus uređaj je oko petnaest kilograma na dva vijka. U gipsanom zidu bez podkonstrukcije to ne drži, i to treba riješiti prije, ne poslije.

Četvrto je električni priključak. Mali bojler traži uzemljenu utičnicu koja nije ispod samog uređaja, jer je to točno mjesto na koje će voda doći ako uređaj propusti. Električni dio nije naš posao, ali na njega upozoravamo.

Za veće uređaje i zamjene u kupaonici cijene i opseg posla stoje na stranici koliko košta zamjena bojlera, a servis postojećeg uređaja je popravak bojlera.

Kamenac i mali bojler u istarskoj vodi

Voda u Istri je tvrda i to se na malom bojleru vidi brže nego na velikom. Razlog je jednostavan: u pet litara grijač je razmjerno velik u odnosu na količinu vode, pa je površina na kojoj se kamenac taloži izložena jače.

Prvi znak je da se bojler duže grije nego prije. Kamenac je loš vodič topline, pa grijač obavijen slojem naslaga mora raditi dulje da postigne istu temperaturu, a struja koja se pritom troši ide u zagrijavanje naslaga umjesto vode.

Drugi znak je zvuk. Pucketanje ili šuštanje tijekom grijanja dolazi od mjehurića koji nastaju ispod sloja kamenca i probijaju se van. Kod velikih bojlera to je poznat simptom, o kojem smo pisali u tekstu o tome zašto bojler proizvodi zvuk, i na malim uređajima vrijedi isto.

Kod malih bojlera čišćenje kamenca često nije isplativo. Rastavljanje, vađenje grijača, čišćenje i nova brtva traju gotovo koliko i zamjena cijelog uređaja, a novi mali bojler je jeftin. Kod velikog bojlera od osamdeset litara računica je obrnuta i ondje se servis isplati.

Ono što produljuje život je postavka temperature. Naslage se ubrzano talože iznad šezdeset stupnjeva. Pedeset pet stupnjeva je dobar kompromis: dovoljno toplo za kuhinju, a taloženje znatno sporije. Kod velikih bojlera se preporučuje i viša temperatura zbog legionele, ali mali kuhinjski bojler koji se prazni svakodnevno nije isti slučaj.

Potrošnja i što stvarno košta

Mali bojler ima malu snagu grijača, obično oko dvije kilovate, i mali spremnik, pa je potrošnja po ciklusu niska. Zagrijavanje pet litara od ulazne temperature do pedeset pet stupnjeva potroši manje od četvrt kilovatsata.

Ono što troši je gubitak topline u stanju mirovanja. Bojler drži temperaturu dvadeset četiri sata dnevno bez obzira koliko se koristi, i kod slabo izoliranih jeftinih modela taj gubitak nadmaši potrošnju za stvarno grijanje vode. Zato energetska klasa na malom bojleru nije marketing nego razlika koja se vidi na računu.

Oznaka stoji na naljepnici, uz profil opterećenja označen slovom, obično XXS ili XS za male uređaje. Kod dva modela iste litraže razlika između lošije i bolje klase je nekoliko desetaka eura godišnje, što na vijek uređaja nadmaši razliku u nabavnoj cijeni.

Cijeli račun oko potrošnje bojlera, s brojkama za veće uređaje, razradili smo posebno u tekstu o potrošnji struje bojlera.

Isključivati ili ostaviti

Pitanje koje se stalno postavlja. Za mali kuhinjski bojler koji se koristi svaki dan nema smisla isključivati, jer je gubitak u mirovanju na toj litraži malen, a hladan uređaj traži petnaestak minuta do tople vode.

Za bojler u kući ili apartmanu koji stoji prazan tjednima isključivanje ima smisla, i to potpuno, uz pražnjenje ako postoji opasnost od smrzavanja. Uređaj koji zimi stoji na struji u nekorištenom objektu grije vodu koju nitko ne troši.

Vijek trajanja i kada se isplati zamjena

Mali bojler ispod sudopera realno traje šest do deset godina, ovisno o tvrdoći vode i o tome koliko se koristi. To je kraće od velikog bojlera, i razlog je ponovno omjer grijača i količine vode.

Kod uređaja starijeg od osam godina svaki kvar vrijedi gledati kroz tu brojku. Grijač i termostat zajedno s radom često dosegnu cijenu novog uređaja srednje klase, a stari spremnik ostaje star. Kod spremnika koji je počeo propuštati popravak nije ni opcija.

Ono što produljuje vijek je magnezijeva anoda, koja postoji i na malim uređajima iako se rijetko spominje. Ona se troši umjesto spremnika i kad se potroši, korozija kreće na sam spremnik. Zamjenjuje se kod servisa, a kod jeftinih modela često nije dostupna kao rezervni dio, što je još jedan razlog zašto se ti uređaji mijenjaju umjesto servisiraju.

Kad zvati majstora, a kad ne?

Ako ste kupili niskotlačni bojler, a imate običnu slavinu, nemojte ga spajati. To je jedina situacija iz ovog teksta u kojoj je hitno u doslovnom smislu, jer uređaj može popustiti bez najave.

Ako iz slavine ide mlaka voda a uređaj je nov, prvo provjerite jesu li crijeva na pravim priključcima. Zamijenjena crijeva daju točno taj simptom i to je pet minuta posla.

Ako kapa s izljeva tijekom grijanja, a sustav je niskotlačni, to je normalno i ne treba ništa.

Ako curi bilo gdje drugdje, zatvorite ventil ispod sudopera i javite se. Sve što se radi i po kojoj cijeni stoji u cjeniku, a ako voda teče i ne da se zaustaviti, to je hitna intervencija.