Zašto radijator ne grije: jedan, zadnji, pri dnu ili do pola

Zašto radijator ne grije?

Zato što kroz njega ne prolazi dovoljno tople vode, a razlog se najlakše pročita iz toga gdje je radijator hladan. Hladan gore znači zrak. Hladan dolje znači mulj. Hladan cijeli, dok drugi u stanu griju, najčešće znači zapeo termostatski ventil ili zatvoren ventil na drugoj strani. Hladan samo zadnji u nizu, ili samo na katu, znači da voda do njega ne stiže u dovoljnoj količini, a to je pitanje uravnoteženja, tlaka ili pumpe.

Zato se prije bilo kakvog alata radijator prvo opipa. Dlanom se prijeđe preko gornjeg ruba, sredine i donjeg dijela, pa preko obje cijevi koje ulaze u njega. Za dvije minute dobije se slika koja kaže više od pola sata nasumičnog odvijanja. Zrak i njegovo ispuštanje opisani su u posebnom tekstu kako odzračiti radijator i dopuniti tlak; ovdje je sve ostalo, po redoslijedu kojim se traži.

Što prvo provjeriti kad nijedan radijator ne grije?

Kotao, a ne radijatore. Kad su hladni svi radijatori u stanu ili kući, uzrok gotovo nikad nije u njima, nego u onome što ih napaja. Pet stvari se provjeri prije nego se dira ijedan ventil.

1. Javlja li kotao grešku na zaslonu i koju. Šifra greške piše u uputama proizvođača.
2. Koliki je tlak na manometru. Na hladnom sustavu uobičajeno je oko 1 do 1,5 bara; ispod 1 bara mnogi kotlovi grijanje uopće ne pale ili ga gase.
3. Je li sobni termostat postavljen iznad trenutne temperature u prostoriji i ima li baterije.
4. Je li na kotlu ili satu uključen režim grijanja, a ne režim za toplu vodu. Ljetni režim zna ostati uključen i u listopadu.
5. Radi li topla voda iz slavine. Ako ni ona ne radi, problem je u kotlu ili dovodu plina.

Ako je tlak nizak, uzrok i postupak opisani su u tekstu zašto pada tlak u kotlu. Ako kotao javlja grešku koja nije tlak, to je posao ovlaštenog servisera proizvođača kotla, jer se kućište kotla otvara samo uz ovlaštenje, posebno dok je uređaj pod jamstvom. Tek kad kotao radi, a jedan ili nekoliko radijatora i dalje ne grije, traži se u instalaciji.

Zašto ne grije samo jedan radijator?

Najčešće zbog ventila, a ne zbog samog radijatora. Na svakom radijatoru postoje dva ventila: na jednoj strani termostatski ventil s glavom na koju se namješta broj, a na drugoj zaporni ili povratni ventil ispod plastične kapice. Ako bilo koji od njih ne propušta vodu, radijator ostane hladan cijelom dužinom, iako cijev koja dolazi do njega može biti vruća.

Redoslijed je ovaj. Prvo se provjeri je li radijator hladan cijeli ili samo dijelom, jer djelomično hladan radijator ima druge uzroke opisane niže. Ako je hladan cijeli, opipa se cijev koja ulazi u termostatski ventil. Vruća cijev i hladan radijator znače da voda stiže do ventila, ali ne prolazi kroz njega. Hladna cijev znači da voda ne stiže ni do ventila, pa je problem dalje u razvodu, a ne na ovom radijatoru.

Ako je radijator u prostoriji koja se rijetko grije, primjerice u spavaćoj sobi ili sobi za goste, vjerojatnost da je zapeo termostatski ventil još je veća. Ventil koji mjesecima stoji na istom položaju najlakše zapne.

Kako provjeriti iglicu termostatskog ventila?

Skine se termostatska glava i pogleda iglica ispod nje. Termostatska glava nije ventil, nego samo pokretač: u njoj je element koji se širi s temperaturom i pritišće malu metalnu iglicu u tijelu ventila. Kad je u sobi toplo, glava gura iglicu prema dolje i zatvara protok. Kad se soba ohladi, glava popusti, opruga vrati iglicu gore i voda opet teče. Ako iglica ostane zaglavljena dolje, ventil je zatvoren bez obzira na broj na glavi.

1. Okrenite glavu na najveći broj, pa je skinite. Ovisno o proizvođaču, glava se odvija rukom, otpušta prstenom ili se skida nakon otpuštanja malog vijka sa strane.
2. Pogledajte iglicu. Ispravna iglica viri nekoliko milimetara iz tijela ventila.
3. Lagano je pritisnite prstom ili tupim krajem olovke. Mora se spustiti i sama vratiti gore.
4. Ako je iglica uvučena i ne vraća se, zapela je i ventil je zatvoren.
5. Ostavite glavu skinutu nekoliko minuta dok grijanje radi i opipajte radijator. Ako se iglica oslobodila, radijator počne grijati od strane ventila.
6. Vratite glavu, na najveći broj, pa je zatim namjestite na željeni.

Zapela iglica se često oslobodi laganim pomicanjem gore-dolje, kliještima uhvaćenima za sam vrh, bez zakretanja i bez sile. Proizvođač termostatskih glava Brennenstuhl kao uzrok navodi upravo hrđu i naslage na iglici koja se cijelo ljeto nije micala. Ako se iglica ne pokrene, ili se pokrene i za tjedan opet zapne, rješenje je zamjena tijela ventila ili barem unutarnjeg dijela, a to znači pražnjenje dijela sustava. Ako je pak iglica ispravna, a glava na višem broju i dalje ne pušta vodu, neispravna je glava, a ne ventil, i mijenja se samo ona.

Iglicu ne treba udarati čekićem, izvlačiti kliještima do kraja ni podmazivati uljem koje nakuplja prašinu. Mjedeni ventili stari dvadeset godina krhki su, a slomljen ventil na sustavu pod tlakom znači vodu na podu.

Što je zaporni ventil na drugoj strani radijatora?

To je ventil kojim se regulira koliko vode prolazi kroz radijator i kojim se radijator odvaja od sustava. Nalazi se na suprotnom kraju od termostatskog ventila, najčešće na povratu, i obično je pokriven plastičnom kapicom. Tu kapicu ljudi okreću misleći da otvaraju ventil, ali kako upozorava i Screwfix u svom vodiču, kapica na vrhu ne pokreće uvijek ventil. Ispod nje je vreteno koje se okreće imbus ključem, ključem za radijatore ili malim francuskim ključem.

Zaporni ventil je postavio instalater pri uravnoteženju sustava, na položaj koji nije ni sasvim otvoren ni zatvoren. Zato ga ne treba „za svaki slučaj“ otvarati do kraja. Postoje tri situacije u kojima je baš on razlog hladnog radijatora:

• Radijator je bio skinut zbog bojanja zida ili zamjene poda, oba ventila su zatvorena, a zaporni pri vraćanju nitko nije otvorio.
• Netko je, tražeći uzrok, okretao kapicu ili vreteno i nije zapamtio položaj.
• Ventil je star i iznutra zarastao muljem, pa propušta vrlo malo vode iako je otvoren.

Prije nego se zaporni ventil dira, zapišite koliko je okretaja trebalo da se zatvori do kraja, pa ga vratite isto toliko. Tako se ne pokvari uravnoteženje ostalih radijatora.

Zašto je radijator topao pri vrhu, a hladan pri dnu?

Zbog mulja. To je obrnuto od zraka, koji se skuplja gore i radijator ostavlja hladnim pri vrhu. Mulj je teži od vode, taloži se na dnu radijatora i zauzima prostor kroz koji bi topla voda trebala proći. Baxi i Screwfix u svojim vodičima navode isti znak: hladna mjesta pri dnu radijatora upućuju na nakupljeni talog.

Mulj je crni ili smeđi talog nastao korozijom čeličnih dijelova sustava, radijatora i cijevi, uz kamenac koji u Istri unosi svaka dopuna tvrdom vodom. Najviše ga ima u sustavima koji su godinama dopunjavani zbog gubitka tlaka, jer svaka nova voda donosi novi kisik. Kod takvih sustava i voda koja izlazi pri odzračivanju bude tamna, a ne bistra.

Pitanje je samo koliko je radijatora zahvaćeno. Ako je hladan pri dnu jedan radijator, najčešće onaj koji je najdalje ili najniže, može se skinuti i isprati sam, crijevom vani, dok voda ne poteče bistra. Ako je ista slika na više radijatora, mulj je u cijelom sustavu i ispiranje jednog radijatora pomogne samo za par tjedana, dok mulj iz ostatka sustava ne dođe na isto mjesto.

Zašto radijator grije samo do pola ili samo s jedne strane?

Zato što topla voda ulazi u radijator, ali ga ne prolazi cijelog. Ako je radijator vruć samo uz termostatski ventil, a prema drugom kraju sve hladniji, kroz njega teče premalo vode. Voda uđe, preda toplinu prvom dijelu radijatora i izađe već ohlađena. Radijator tada izgleda kao da grije napola, a zapravo radi na malom protoku.

Mogući uzroci su tri. Prvi je ventil koji je samo djelomično otvoren: iglica koja se ne vraća do kraja ili zaporni ventil pritegnut jače nego treba. Drugi je mulj u samom ventilu ili u priključku radijatora, gdje je prolaz najuži. Na forumu Plumbers Forums opisan je tipičan slučaj: ventil na polazu vruć, radijator hladan, a kad je radijator skinut, voda iz ventila na polazu tekla je mnogo slabije nego iz povrata i prvo crna, pa smeđa. Treći je neuravnotežen sustav, u kojem bliži radijatori uzimaju vodu daljima.

Postoji i jedan slučaj koji nije kvar. Termostatska glava koja je postavljena na srednji broj u prostoriji koja je već topla smanjuje protok namjerno, pa je radijator topao samo s jedne strane. To je ispravan rad. Provjera je jednostavna: glava se okrene na najveći broj i pričeka desetak minuta. Ako radijator onda zagrije cijeli, ventil radi kako treba.

Zašto je hladan samo zadnji radijator?

Zato što sustav nije uravnotežen. Voda iz kotla, kao i svaka voda, ide putem najmanjeg otpora. Radijatori najbliži kotlu imaju kratke cijevi i mali otpor, pa uzimaju više vode nego im treba. Radijatoru na kraju razvoda, u najudaljenijoj sobi ili na kraju hodnika, ostane premalo. Kotao radi, bliže sobe su vruće, a zadnja soba je mlaka.

Česta reakcija je da se pojačaju temperatura vode na kotlu ili broj na termostatskoj glavi zadnjeg radijatora. Ni jedno ni drugo ne pomaže mnogo: viša temperatura najviše pregrije bliže sobe, a glava na najvećem broju ne može propustiti vodu koja ne stiže. Rješenje je obrnuto: bliže radijatore treba malo pritvoriti, da voda ostane i za daljnje.

Isti učinak ima i nešto drugo što ljudi ne povezuju s grijanjem. Kad se zbog adaptacije doda novi radijator ili sušilica za ručnike, a sustav se ne uravnoteži ponovno, novi radijator, obično blizu kotla, uzme dio vode koji je prije išao do zadnje sobe.

Kako se uravnotežuje sustav radijatora?

Zapornim ventilima na povratu svakog radijatora, tako da kroz svaki prolazi onoliko vode koliko mu treba. Ageas u svom vodiču opisuje postupak koji se mjeri termometrom: zaporni ventil se podešava u malim koracima dok razlika između temperature cijevi koja ulazi u radijator i one koja iz njega izlazi ne bude oko 12 °C. Heat and Plumb opisuje i grublju provjeru dodirom: povratna cijev mora biti osjetno hladnija od polazne, ali ne hladna. Ako su obje jednako vruće, kroz radijator prolazi previše vode.

1. Sve termostatske glave okrenu se na najveći broj, da ne smetaju.
2. Sustav se ohladi, pa uključi grijanje i bilježi koji se radijatori prvi zagriju. To su najčešće oni najbliži kotlu.
3. Na najbržem radijatoru zaporni ventil se pritvori, a na najsporijem otvori.
4. Nakon svake promjene sustav treba vremena da se ustali, pa se ne podešava sve odjednom.
5. Postupak se ponavlja dok svi radijatori ne griju približno ravnomjerno.
6. Termostatske glave se tek tada vrate na željene brojeve.

U kući s osam ili deset radijatora to je posao koji traje, jer svaka promjena mijenja protok i kroz ostale radijatore. Uravnoteženje ima smisla raditi nakon što je sustav odzračen i, ako treba, ispran, jer mulj i zrak mijenjaju otpor i poništavaju podešavanje. Kod podnog grijanja isti posao radi se protokomjerima na razdjelniku, po petljama, kako je opisano u tekstu zašto podno grijanje na vodu ne grije.

Zašto grije prizemlje, a kat ne?

Najčešće zbog tlaka ili zraka. Voda u sustavu mora se podići do najvišeg radijatora, a za to treba dovoljno tlaka. U vodiču Bathroom Mountaina navodi se da pumpa teže gura vodu do gornjih katova kad je tlak na manometru ispod 1 bara. Zrak se pritom uvijek skuplja na najvišoj točki sustava, a to su upravo radijatori na katu i u potkrovlju.

Redoslijed je zato isti kao za bilo koji problem s tlakom. Pogleda se manometar dok je sustav hladan. Ako je tlak nizak, dopuni se na vrijednost koju navodi proizvođač kotla. Onda se odzrače gornji radijatori, pa ponovno pogleda tlak, jer nakon odzračivanja uvijek malo padne. Ako se tlak mora dopunjavati svakih nekoliko tjedana, sustav negdje gubi vodu, i to je zaseban problem.

Ako su tlak i odzračivanje u redu, a kat i dalje ne grije, ostaju pumpa i uravnoteženje. Pumpa u kombiniranom plinskom kotlu dio je kotla, ima svoje postavke i pregledava je ovlašteni serviser. Mi ne mijenjamo postavke pumpe unutar kotla, jer bez proračuna instalacije viša brzina često samo pojača šum u cijevima i ventilima, a problem ne riješi.

Što je jednocijevni sustav i zašto u njemu zadnji radijator grije najslabije?

U jednocijevnom sustavu radijatori su spojeni na jednu cijev koja ide od kotla kroz stan i vraća se natrag, a svaki radijator uzima dio vode iz te cijevi i vraća je u istu cijev. Takvi sustavi česti su u starijim kućama i zgradama. U dvocijevnom sustavu, koji je danas uobičajen, svaki radijator dobiva vodu iz polazne cijevi i vraća je u zasebnu povratnu.

Razlika je važna zato što u jednocijevnom sustavu svaki radijator malo ohladi vodu prije sljedećeg. Prvi radijator dobiva najtopliju vodu, zadnji najhladniju. Zato je kod njih normalno da zadnji radijator grije nešto slabije, a ako je usto i premalen za sobu, soba nikad neće biti topla kao ostale. Uravnoteženje tu pomaže manje nego kod dvocijevnog sustava, jer redoslijed radijatora ostaje isti.

Prepoznaje se po tome što kod radijatora obje cijevi dolaze iz iste cijevi uz pod ili zid, a ne iz dvije odvojene. Ako niste sigurni, recite nam to na telefonu, jer o tome ovisi što ima smisla popravljati.

Zašto je novi ili premješteni radijator hladan?

Najčešće zbog zraka ili ventila, rjeđe zbog spoja. Nakon ugradnje novog radijatora u sustav uđe zrak, i to cijeli radijator pun zraka. On se ne odzrači jednom, nego se zrak izdvaja još danima, pa radijator treba odzračiti nekoliko puta, a tlak u sustavu ponovno pogledati.

Drugi uzrok je ventil. Zaporni ventil na novom radijatoru ponekad ostane zatvoren ili tek malo otvoren nakon tlačne probe. Treći je smjer: termostatski ventil mora biti na strani s koje voda ulazi u radijator, osim ako je proizvođač označio da radi u oba smjera. Većina tijela termostatskih ventila ima strelicu smjera protoka, i obrnuto ugrađen ventil zna lupati ili slabo propuštati.

Kod radijatora sa spojem odozdo, na kojima su oba priključka na dnu, ventilski blok ima svoje oznake polaza i povrata. Ako su zamijenjeni, radijator grije slabo ili nikako. Ugradnju, zamjenu i premještanje radijatora, termostatskih glava i ventila radimo u sklopu radova na grijanju i toploj vodi, a novi radijator nakon ugradnje odzračimo i provjerimo s upaljenim grijanjem.

Zašto radijatori ne griju kad se troši topla voda?

Zato što kombinirani kotao ne radi oboje odjednom. Kombinirani plinski kotao, koji grije i radijatore i vodu za tuš, daje prednost toploj vodi: dok je otvorena topla slavina, grijanje radijatora stane. Kad se slavina zatvori, kotao se vrati na grijanje.

U kućanstvu u kojem se ujutro tušira nekoliko ljudi zaredom radijatori zato mogu biti mlaki baš kad su najpotrebniji. To nije kvar radijatora ni sustava. Ako smeta, rješenje je u navikama ili u načinu pripreme tople vode, primjerice spremniku tople vode, a o tome je riječ u razgovoru o kotlu, ne o radijatorima.

Kada je rješenje ispiranje cijelog sustava, a kada samo jednog radijatora?

Ispiranje cijelog sustava ima smisla kad je mulj u sustavu, a ne u jednom radijatoru. Znakovi su prilično jasni: više radijatora hladno je pri dnu, voda pri odzračivanju izlazi tamna, pumpa ili kotao buče, a sustav je godinama dopunjavan. Kako navodi i Screwfix, ako problem zahvaća više radijatora, rješenje je obično ispiranje cijelog sustava, a ne pojedinačnih.

Jedan radijator pri dnu hladan, uz bistru vodu pri odzračivanju i ostale radijatore koji griju normalno, rješava se skidanjem i ispiranjem tog radijatora. To je jeftinije i brže, ali ne zamjenjuje ispiranje cijelog sustava kad je mulj posvuda.

Ispiranje samo po sebi ne zaustavlja nastanak novog mulja. Ako sustav gubi vodu i dopunjava se, mulj se vraća. Zato se prije ispiranja nađe i popravi uzrok gubitka tlaka, a nakon ispiranja u sustav se dodaje inhibitor korozije. Mnogi instalateri uz to preporučuju magnetski filtar na povratu prema kotlu, koji hvata čestice hrđe prije nego dođu do kotla.

Što ako ne grije radijator u stanu sa zajedničkim grijanjem?

Onda je prvo pitanje griju li susjedima. U zgradi s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom sustav je zajednički, a vaš stan je samo dio jedne ili više vertikala. Ako je hladan samo jedan vaš radijator, uzrok je u vašem stanu: zrak, ventil ili mulj, isto kao u kući. Ako su hladni svi radijatori na istoj vertikali, kod vas i kod susjeda iznad ili ispod, problem je na zajedničkom dijelu i javlja se upravitelju zgrade.

U takvim zgradama radijatori često imaju razdjelnike troškova ili ventile koje je postavila tvrtka koja održava grijanje. Te uređaje ne treba skidati ni premještati na svoju ruku, jer o njima ovisi obračun. Termostatsku glavu i iglicu možete provjeriti kao u kući; za sve ostalo prvo pitajte upravitelja.

Kako spriječiti da radijatori sljedeće zime opet ne griju?

Tri navike i jedna provjera rješavaju većinu problema prije nego nastanu.

• Ventili se miču i ljeti. Brennenstuhl preporučuje da se grijanje ljeti jednom ili dvaput mjesečno upali na desetak minuta, da se iglice i pumpa pokrenu. Gdje to nije praktično, barem prije sezone okrenite svaku glavu nekoliko puta od najmanjeg do najvećeg broja.
• Radijatori se odzrače prije prve hladnoće, a ne usred nje. Tada je vrijeme i za provjeru tlaka.
• Tlak se ne dopunjava stalno. Svaka dopuna unosi kisik i kamenac, a s njima novi mulj. Ako sustav traži vodu svaki mjesec, popravlja se uzrok, a ne dopunjava.
• Jednom u nekoliko godina pogleda se voda. Mala čaša vode iz odzračnog ventila kaže mnogo: bistra je dobra, crna ili smeđa znači da se mulj već skuplja.

Kod kuća za odmor i apartmana koji zimi stoje prazni, a grijanje radi na niskoj temperaturi ili se pali tek pred dolazak, iglice zapnu češće, jer se ventili mjesecima ne miču. Za vlasnike takvih objekata pripremu instalacija za sezonu i za zimu radimo u sklopu održavanja apartmana i vila.

Što ne treba raditi kad radijator ne grije?

Ne treba odvijati ventile na sustavu pod tlakom. Ako se radijator skida, prvo se zatvore oba ventila, a voda iz radijatora ispušta u posudu, i to s ručnicima ispod. Ne treba ni dopunjavati tlak iznad vrijednosti koju navodi proizvođač kotla „da jače gura“, jer na vrućem sustavu tlak naraste i otvori sigurnosni ventil.

Ne treba u sustav ulijevati sredstva za brtvljenje ili čišćenje bez uputa proizvođača kotla, jer neki proizvođači takva sredstva isključuju iz jamstva. I ne treba zatvarati termostatske glave na radijatorima koji griju dobro, u nadi da će zadnji grijati bolje. To je grubo uravnoteženje koje se pokvari čim netko u sobi okrene glavu.

Ako ventil počne curiti dok ga pomičete, ili se iglica slomi i voda izlazi, zatvorite zaporni ventil na drugoj strani radijatora, ugasite kotao i podmetnite posudu. Za slučajeve kad voda već izlazi i radi štetu postoje hitne intervencije.

Koliko košta popravak kad radijator ne grije?

Ovisi o uzroku, a najčešće je to jedna ili dvije stavke iz cjenika.

Izlazak izvan Pule naplaćuje se posebno, 45 – 70 € do 25 km. Termostatske glave, ventili i radijatori kao uređaji imaju svoju cijenu koja ovisi o proizvođaču i dimenzijama, pa je ne navodimo unaprijed. Popravci unutar kotla, uključujući pumpu i njezine postavke, nisu u našem cjeniku, jer ih radi ovlašteni serviser proizvođača.

Kako radimo kad nas pozovete zbog radijatora?

Prvo razgovor na telefonu: koji radijator ne grije, gdje je hladan, griju li ostali, koliki je tlak i je li netko nedavno dirao ventile ili radijatore. Iz toga se često već zna je li riječ o jednom ventilu ili o cijelom sustavu, i što treba ponijeti.

Na licu mjesta provjeravamo tlak vlastitim manometrom, iglice i zaporne ventile, temperaturu polaza i povrata na sumnjivim radijatorima i boju vode iz odzračnog ventila. Ako je problem jedan ventil, mijenja se ventil. Ako je mulj u cijelom sustavu, prvo kažemo zašto je nastao i što treba popraviti da se ne vrati, a tek onda predlažemo ispiranje. Ako je uzrok u kotlu, kažemo to odmah i ne diramo uređaj.

Ako vam radijator ne grije u Puli, Medulinu, Rovinju, Poreču ili okolici, nazovite 097 610 8708.